PREKOGRANIČNA SARADNJA U TURIZMU

1.  ZAŠTO PREKOGRANIČNA SARADNJA U TURIZMU?

Odnos između nacionalnih granica i razvoja turizma je složen, jer se granice u turizmu pojavljuju i utiču na njega na mnogo načina. Granične institucije izgrađuje i održava državna uprava da bi kontrolisala i regulisala kretanje i saobraćaj između država. Fizička granica može predstavljati prepreku za tokove turizma, ili je pak možete preći gotovo nezapaženo. Propusnost granice, efekti barijera koje granica stvara, kao što su propisi za kretanje ljudi i roba, direktno će uticati na tokove turizma i razvoj i distribuciju turisičkih infrastruktura u pograničnom području. Propusnost granice, političke situacije i društveno-kulturna kohezija takođe utiču na potencijalnu pojavu prekograničnog partnerstva i razvoja (Timothy 1999, 2001).

Globalizacija, a posebno stvaranje "Evrope regiona" je oslabila mnoga ograničenja koja su međunarodne granice prethodno postavile u pogledu mobilnosti. Unutrašnje granice Evropske unije su otvorene i fizički i simbolično, i prekogranični regioni su postali mesta za komunikaciju i interakciju.

Razumevanje i implementacija državne granice kao barijere - u smislu i mobilnosti i razvoja - je stavilo pogranične regione u prilično periferan i marginalan položaj. Slično tome, razvoj turizma u pograničnim područjima je bio centralizovan, karakterisan hijerarhijski organizovanim centralizovanim državnim institucijama, uključujući i regionalne i lokalne administrativne oblasti.

Pograničnim regionima u Srbiji i Bugarskoj je potreban zajednički, prekogranični pristup s obzirom:

  • da postoji zajednička administrativna granica između njih;
  • da je turizam zajednički prioritet razvoja za sva tri pogranična regiona;
  • da turizam kao i prirodni i kulturni ambijent ne razmatra državne ili bilo koje druge granice;
  • da su prirodni i kulturni potencijali regiona značajna komparativna prednost i važan razvojni faktor koji se proteže preko granice;
  • da mi moramo da menjamo ideju granice - od barijera do resursa.

Razne teritorijalne analize pokazuju da je turizam rastući sektor, ali rast ni u kom slučaju nije povezan sa trilateralnim regionom prekogranične saradnje kao turističkom destinacijom. S jedne strane, ovaj region ima svoje probleme i izazove u razvoju turizma koji sigurno negativno utiču na razvoj sveukupnog turizma u regionu. S druge strane, postoji turistički potencijal koji se trenutno ne koristi. Takav potencijal je u značajnoj vezi sa hitnim potrebama za prevazilaženje izazova sa kojima se ovaj region prekogranične saradnje suočava. Ujedinjavajući snage sa obe strane, izazovima bi se bolje pristupilo i problemi bi se rešili na sveobuhvatan način.

Da bi se postigla održivost, akteri u turizmu moraju da prepoznaju i spoljne i unutrašnje faktore ubrzanja za turizam u željenom regionu, koji se mogu manifestovati u planiranju turizma, gdje mora da se pokaže svest o mogućim negativnim okolnostima koje utiču na prirodno i kulturno nasleđe. U kontekstu pograničnih regiona, prirodno i kulturno nasleđe u susednim zemljama se mora poštovati na najvišem nivou.

2.  TERITORIJA projekta

Projekat pokriva dva pogranična regiona iz Srbije i Bugarske:

  • Zaječarski okrug koji obuhvata opštine: Zaječar, Sokobanja, Boljevac i Knjaževac. Region ima 104.000 stanovnika.
  • Okruga Vidin sa opštinama Vidin, Belogradčik, Bojnica, Bregovo, Gramada, Dimovo, Kula, Makreš, Novo selo, Ružinci i Čuprene. Region ima 84.865 stanovnika.

3.  KRATAK PREGLED TURIZMA na PODRUČJU projekta

Kratak pregled turizma na području projekta jasno predstavlja veliki potencijal za zajednički razvoj turizma.

Ovi potencijali se uglavnom ogledaju na području reke Dunav i u njenoj okolini, na području planinskih područja Karpata i Balkana kao i u njihovim odgovarajućim prirodnim i kulturnim karakteristikama.

Glavne tekuće turističke aktivnosti i postojeće turističke lokacije su već priznate od strane međunarodnog turističkog sektora, i neke od njih su veoma uspešne. Ipak, još uvek postoje mnoge potrebe za intervencijama na tom području.


Turizam u istočnoj Srbiji

Što se tiče Strategije razvoja turizma u Republici Srbiji za period od 2016-2025, istočna Srbija – Zaječarski okrug je dobro poznato turističko područje. U ovom projektnom delu  identifikovane su tri prioritetne destinacije u okviru strategije: Donje Podunavlje, Sokobanja i Stara planina. Republika Srbija je inicirala izradu master planova za najvažnije turističke destinacije u Srbiji kao i za tri destinacije na području istočne Srbije.

Regionalni prostorni plan za istočnu Srbiju obuhvata opštine Majdanpek, Kladovo, Bor, Negotin, Boljevac, Zaječar, Sokobanja i Knjaževac. Glavne teme Prostornog plana za istočnu Srbiju su: regionalni prostorni razvoj, poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo, stanovništvo, mreža naselja, javne usluge, ekonomski razvoj, turizam, saobraćaj, upravljanje vodama, infrastruktura - energetika, telekomunikacije, komunalna infrastruktura, zaštita životne sredine i zaštita prirode.

Što se tiče teme razvoja turizma, regionalni prostorni plan za istočnu Srbiju definiše da turizam treba razvijati:

  • u području Dunava, Nacionalnog Parka "Đerdap", Parka prirode "Stara planina", banja Sokobanja i Gamzigrad, arheoloških naselja Lepenski Vir i Felix Romuliana
  • da bi se stvorila veza između starih rimskih naselja u Knjaževcu, Zaječaru, Kladovu kao i sa drugim opštinama i tradicionalnim mestima u istočnoj Srbiji.

Prostorni plan također pominje potrebu promocije i razvoja biciklističke mreže na "EuroVelu 6" kao i između EuroVela 6 i povezujućih ruta.

U odeljku prioritetnih aktivnosti, Plan predviđa završetak i unapređenje postojećih turističkih paketa, razvoj novih turističkih paketa i ponuda. Osim toga, on predviđa razvoj infrastrukture na Dunavu npr. luke i marine, centri za posetioce.

Drugi važan planski dokument za region je Strategija regionalnog razvoja Timočke krajine (Istočna Srbija) koji se fokusira na strateške prioritete: polјoprivredu, energiju iz obnovlјivih izvora, turizam, rudarstvo i među-sektorske prioritete: Pristupačnost i saobraćaj, Podršku preduzetništvu, Ljudskim resursima i životnoj sredini.

Strategija regionalnog razvoja identifikovala je šest pravaca razvoja u ovom prioritetu strateškog razvoja:

  • Kulturni turizam,
  • Zdravstveni (banjski) turizam,
  • Planinski turizam
  • Nautički turizam,
  • Seoski turizam,
  • Specijalizovani oblici turizma

Trenutno stanje turističke infrastrukture u ovom dokumentu se može opisati kao nezadovolјavajuće. Nedovolјne investicije i nedostatak modernizacije je uzrokovalo neprivlačnost turističkih objekata (i u gradskim jezgrima), uklјučujući smještajne kapacitete. U stvari, prosečni nivo njihove zauzetosti mereno zauzetošću kreveta na godišnjem nivou je otprilike 25% pune zauzetosti svih postojećih kapaciteta. Sem toga, kvalitet samih proizvoda i usluga vezanih za iste u većini slučajeva nije na želјenom nivou, niti su oni dovolјno komercijalizovani na domaćim i stranim tržištima.

 

Turizam u severozapadnoj Bugarskoj – VIDINSKA OBLAST

Prema Strategiji održivog razvoja turizma u Bugarskoj 2014-2030 bugarski deo projekta pokriva dva glavna turistička regiona: Dunavski region i region Stare planine.

Ova strategija za svaki region predlaže osnovne aktivnosti i proširenu specijalizaciju aktivnosti. Glavna specijalizacija je kombinacija dve vrste turizma, koji u kombinaciji definišu jedinstvenost ovog regiona. Proširena specijalizacija pored osnovnih vidova turizma obuhvata i do 4 komplementarne vrste turizma.

Za Dunavski region glavna specijalizacija obuhvata kulturni turizam i turistička krstarenja, a proširena specijalizacija obuhvata:

  1. Kulturni i istorijski turizam
  2. Rečna turistička krstarenja
  3. Avanturistički i ekološki turizam
  4. Gradske zabave i šoping turizam
  5. Vinski i kulinarski turizam
  6. Verski i hodočasni turizam

Za region Stare planine glavna specijalizacija obuhvata planinski i ekološki turizam a proširena specijalizacija obuhvata:

  1. Planinarenje i rekreaciju
  2. Avanturistički i ekološki turizam
  3. Kulturni i istorijski turizam, i umetničke festivale
  4. Seoski turizam
  5. Verski i hodočasni turizam
  6. Turizam planinskog skijanja

Postoji naglašeno neslaganje između raznovrsnih turističkih potencijala i mogućnosti i praktično nerazvijenog turizma koji je fokusiran na pojedinačne kulturne i prirodne lokacije. Uspostavljena baza Turizma severozapadnog regiona pokriva samo 3% od ukupnog broja kreveta u smještajnim kapacitetima u zemlji i ostvaruje minimumh prihoda od turizma - 2,1%, uključujući i strance - 0,5 posto.

Mnoge potencijalne turističke atrakcije nisu zamišljene tako da iskoriste svoj potencijal a povezana združena turistička infrastruktura je nepotpuna, zastarela, oštećena ili ne postoji.

Severozapadnoj Bugarskoj je potrebno ulaganje u obuku osoblja da bi bilo u funkciji turističkog razvoja regiona, da podrži razvoj regionalnih proizvoda i tržišnih informacija, za pravljenje popisa i procene turističkih resursa, alata i usluga, regionalnog marketinga, regionalnih studija za mogući tržišni segment i očekivanja turista, za razvoj regionalnih strategija za razvoj turizma, razvoj turističkih paketa itd.

Jedan od najvažnijih faktora u jačanju sveukupne konkurentnosti i integraciji teritorije je teritorijalna saradnja sa Rumunijom i Srbijom. Strategije saradnje usvojene u oba prekogranična regiona odgovaraju identifikovanim potrebama, preprekama i slabostima u njima i očekuje se da budu alat za društveno-ekonomski razvoj regiona, povećanje konkurentnosti i ubrzanje teritorijalne kohezije.

 

TURIZAM U PREKOGRANČNOJ OBLASTI Bugarska – Srbija

Područje prekogranične saradnje izmedju Srbije i Bugarske karakterišu raznovrstan pejzaž (brda i planine, ali i široka ravnica), bogate šume (preko 30% učešća u ukupnoj teritoriji regiona), iskoristivi termalni izvori, izlaz na reku Dunav, povoljna umerena kontinentalna klima, što je preduslov za razvoj poljoprivrede, šumarstva i obradu drveta, kao i različiti oblici turizma tokom cele godine. Programsko područje obuhvata veliki broj mesta priznatih kao turistički centri za kulturni, banjski, planinski, avanturistički i ekološki turizam, gdje potencijal Dunava kao turistički resurs predstavlja zajednički razvojni factor za celo područje programa. Povoljne prirodne i ekološke karakteristike programskog područja u kombinaciji sa bogatim istorijskim i kulturnim nasleđem su jedinstvene regionalne prednosti i jedan od ključnih faktora za održivi razvoj prekograničnog područja i poboljšanje njegove privlačnosti kao turističke destinacije.

Izazovi i mogućnosti turizma u ovom području:

  • Podsticanje razvoja niša turističkih aktivnosti (npr. eko, etno, gurmanski turizam) tako valorizujući povoljne uslove za diversifikovani turizam u prekograničnom području;
  • Poboljšanje pristupa lokacijama koje su zanimljive u turističkom smislu tako stimulišući iskorišćenje prirodnog i kulturnog nasleđa;
  • Iskorišćavanje kulturnog nasleđa kao potencijalni generator novih proizvoda i mogućnosti zapošljavanja;
  • Poboljšanje imidža pograničnog područja kao turističkog određenja kroz stvaranje zajedničkog prekograničnog turističkog brenda;
  • Promovisanje tradicionalne proizvodnje, što dovodi do specijalizacije prekograničnog područja (brendiranje, robne marke, i sertifikacija) tako koristeći blizinu tržištima;
  • Promovisanje zajedničkog teritorijalnog upravljanja od strane regionalnih vlasti;
  • Dovođenje u ravnotežu konzervaciju i razvojne aspekte prirodnih resursa u stvaranju održivih turističkih atrakcija koje se koriste za poboljšanje kvaliteta sredine koja se posećuje i koje doprinose kvalitetu sredine u kojoj se živi.

Glavni zaključak analize stanja pokazuje da pogranično područje između Bugarske i Srbije poseduje izvestan ekonomski potencijal. Turizam, (naročito ekološki turizam) predstavlja dobru perspektivu za budućnost.

Turizam je identifikovan kao glavna prilika za uravnoteženje regionalnih razlika i stvaranje novih radnih mesta. Sem toga, od razvoja turizma u programskom području, postojeći evropski brend kakav je već Dunav bi mogao da ima značajne koristi.

Mogućnosti da pogranični region ponudi proizvode koji su prirodno povezani sa Pan-evropskim proizvodima bi povećale privlačnost ovog područja – npr. biciklističke staze (Eurovelo 6/ Dunavska Biciklistička staza i Eurovelo 13/Staza gvozdene zavese), kulturne rute (Putevi rimskih careva), rute planinarenja, itd.

Područja razvoja turizma, turističke infrastrukture i poboljšanje turističkih usluga, istorijsko nasleđe i interkulturalni dijalog su obično međusobno povezane teme. Oni imaju koristi naročito od integrisanog pristupa, kao što je razvoj zajedničke(ih) prekogranične(ih) destinacije(a), što znači zajedničkih proizvoda, sinhronizovane politike za razvoj elemenata turističkog proizvoda, zajedničko upravljanje i marketing, itd. Turističke destinacije se obično formiraju na osnovu zajedničkih resursa, regionalnog identiteta, proizvoda, upravljanja, itd, tako da bi bilo razumno očekivati (i podržati) osnivanje više od jedne destinacije (npr. oko Dunava, na području Balkana, itd).


Projekat je fiinansiran od EU kroz Interreg-IPA CBC Bulgaria–Serbia Programme.

Ova internet prezentacija je napravljena je uz pomoć sredstava Evropske unije kroz Interreg-IPA Program prekogranične saradnje Bugarska-Srbija pod brojem CCI No 2014TC16I5CB007
Jedinstveno odgovorno lice za sadržaj ove internet prezentacije je Institut za prekogranična područja i ni na koji način ne može biti tumačen kao stav Evropske unije ili Upravljačkog tela programa.

© 2020 Digitalna nematerijalna kulturna baština. Sva prava zadržana.
Mapa AS3_HTML5 Canvas FINAL