Okruga Vidin sa opštinama Vidin, Belogradčik, Bojnica, Bregovo, Gramada, Dimovo, Kula, Makreš, Novo selo, Ružinci i Čuprene. Region ima 84.865 stanovnika
Statistički podaci: stanovništvo
Opština | Površina (км2) | Broj naselja | Stanovnici (2018) | Gustina naseljenosti |
Belogradchik | 410.67 | 18 | 5 575 | 16.45 |
Boynitsa | 187.36 | 8 | 936 | 7.02 |
Bregovo | 179.22 | 10 | 4 498 | 31.98 |
Vidin | 512.93 | 34 | 53 764 | 128.14 |
Gramada | 184.21 | 8 | 1 742 | 10.83 |
Dimovo | 402.49 | 23 | 5 596 | 16.4 |
Kula | 279.37 | 9 | 3 654 | 15.94 |
Makresh | 228.79 | 7 | 1 277 | 6.72 |
Novo selo | 109.48 | 5 | 2 500 | 28.41 |
Ruzhintsi | 232.55 | 10 | 3 608 | 18.03 |
Chuprene | 327.31 | 8 | 1 715 | 6.2 |
Korišćenje zemljišta i zaštita prirode
Teritorija severozapadne Bugarske se shvata kao slabije razvijeni region koji je čvrsto u kandžama ekonomske i demografske depresije ne samo u Bugarskoj već i u EU.
Obradivo zemljište zauzima više od 62% cele teritorije. Šume pokrivaju više od 22% ukupne površine.
Zaštićena područja
Reservat Biosfere “Čuprene”
Osnovan je 1973. godine i obuhvata područje od 1.439,2 ha. Nalazi se na Čiprovskoj planini, u blizini sela Čuprene. Osnovan je sa ciljem zaštite vekovima stare planinske šume i izuzetno obilne faune (ptice, vodozemci, mali i veliki sisari). Čuprene je jedan od bugarskih reprezentativnih rezervata koji stručnjaci UNESCO-a visoko cene.
U regionu Severozapadne Bugarske, u prirodna obeležja ulaze grupe stena i pećina:
- Pećina "Magura" - nalazi se jugozapadno od grada Vidina, u blizini sela Rabiša. Proglašena je prirodnim obeležjem 1960. godine, kada je postavljena i učinjena dostupnom hiljadama ljubitelja prirode.
- Pećina "Veneca" - proglašena je 1971. godine na površini od 1 ha na zemljištu sela stanice Orešec, opština Dimovo, Vidinski region
- Vodopad "Bela voda" - proglašen 1976. godine na površini od 1 ha na zemljištu sela Stakevci, opština Belogradčik.
- Pećine - "Levi i desni suhi Peč" - proglašene 1976. godine na površini od 0,2 ha na zemljištu sela Dolni Lom, opština Čuprene.
- Stene Belogradčika – nalaze se oko grada Belogradčika. Proglašene su prirodnim obeležjem 1949. godine, na površini od oko 200 ha.
Ekonomija
Teritorija ovog regiona se smatra slabije razvijenim regionom u Evropskoj uniji čvrsto u kandžama ekonomske i demografske depresije. Stopa nezaposlenosti je oko 18,8% (izvor: Zavod za statistiku Republike Bugarske).
Saobraćaj
Pregled
Kroz teritoriju ovog regiona prolazi evropski transportni koridor Br. 4, a duž njegove severne granice je reka Dunav - saobraćajni koridor Br. 7. Saobraćajni koridor Br. 4 nema dobrih objekata i tehničke parametre na teritoriji regiona. Potrebni su napori da se poboljša njegov status zbog novog mosta preko Dunava kod Vidina.
Železnički saobraćaj
Međunarodne veze
Postoje dva međunarodna voza iz regiona u susedne zemlje. Međunarodni voz od Sofije do Bukurešta i od Sofije do Budimpešte.
Trenutno, nezadovoljavajuće stanje železničkih stanica, male brzine vozova i loše stanje železničkog voznog parka su glavni razlog za odliv putnika od železničkog saobraćaja. U tom kontekstu važno je ohrabriti i učiniti železnički saobraćaj u regionu atraktivnijim u pogledu zaštite životne sredine i ograničenja zagađenja uzrokovana drumskim saobraćajem.
Autobuski saobraćaj
Međunarodne veze
Ne postoje autobuske veze između Severozapadne Bugarske i zapadne Evrope.
Regionalna povezanost
Region opslužuje izvestan broj regionalnih autobusa tri operatera. Nekoliko puta dnevno postoji veza između Vidina i Sofije i autobusi prolaze pored okruga Montane i Vraca.
Turizam
Severozapadni region ima izuzetan kulturni potencijal kao oblast ulaska u zemlju (spoljna granica zemlje sa Rumunijom i Republikom Srbijom. Ovaj region je registrovao više od 3000 pravih kulturnih vrednosti sa istorijskim i kulturnim svedočanstvima od najstarijih vremena - sa kulturnim vrednostima od antike, srednjeg veka, novog doba, nove i najskorije istorije, sa izuzetnim odnosima sa srednjom i zapadnom Evropom i zemljama duž reke Dunav tokom različitih istorijskih perioda. Nažalost, ne postoji posebna turistička ponuda koja bi bila lokalizovana na jednom mestu i koja bi predstavljala ceo region kao jednu turističku destinaciju. Svaka opština u fokusnom regionu ima svoju turističku organizaciju koja je u suštini zadužena za razvoj promotivnih materijala i turističkih paketa koje ona nudi u svojoj opštini.
Glavna popularna turistička mesta u severozapadnoj Bugarskoj su:
Opština | Destinacija | Opis |
Vidin | Baba Vidina tvrđava |
Jedan od najočuvanijih objekata odbrane u Bugarskoj i spomenik kulture od nacionalnog značaja. Njeni temelji su bili položeni do kraja 10. veka nove ere na vrhu jedne od kula drevnog Bononia. Svoj sadašnji izgled po kome je poznata stekla je u 14. veku nove ere kada je služila kao prebivalište Vidinskog vladara Kralja Ivana Sracimira (1352-1396/97). Zamak se prostire se na površini od 9,5 dca uključujući odbrambeni jarak. |
Belogradchik | Tvrđava Belogradčik, stene i pećina Magura |
Tvrđava je izgrađena među ne pristupačnim stenama u vreme kada je bugarska teritorija bila deo Rimskog carstva (3. vek nove ere). Takođe je korišćena tokom srednjeg veka i stekla svoj današnji izgled u periodu 1805-1837. Poslednjih godina je jedna od najposećenijih i najatraktivnijih znamenitosti u zemlji. Deluje kao prirodni produžetak jednog od jedinstvenih prirodnih fenomena na području Belogradčika – Stena Belogradčika. Stene Belogradčika predstavljaju kompleks stena, koji se prostire na 30 km dužine i 5 km širine u smeru od zapada prema istoku. |
Kula | Tvrđava Castra Martis | Rimska tvrđava izgrađena do kraja 3. i početka 4. veka nove ere. Nalazi se u samom centru grada Kula. |
ŠIROK OPIS TURISTIČKIH ATRAKCIJA U VIDINSKOJ OBLASTI
VIDIN
Vidin se nalazi u Vidinskoj niziji pored reke Dunav u severozapadnom delu Bugarske. On se nalazi oko 190 km severozapadno od Sofije i 52 km severno od Belogradčika. Vidin je pogranični grad na granici sa Rumunijom na severu i Srbijom na zapadu.
Baba Vidina Tvrđava je jedan od najznačajnijih spomenika srednjovekovne arhitekture rezidencijalnog i arhitektonskog karaktera u Bugarskoj baš na obali reke Dunav. Baba Vidin zamak je sagrađen na temeljima drevne tvrđave Bononia, na ruševinama tračkog naselja početkom 1. veka nove ere. Originalni plan izgradnje zamka nije mnogo izmenjen tokom vekova. Zamak je sagrađen na površini od 9,5 jutara, okružen jarkom širine 12 i dubine 6 metara. Zamak je skoro kvadratnog oblika, sa uglovima koji pokazuju na sve četiri strane sveta, svaka strana je dugačka oko 70 metara. Kralj Ivan Sracimir je ostvario konačno proširenje zamka.
“Kaleto” je sistem fortifikacija na kopnu i reci Dunav.
“Krastata Kazarma”- zgrada je izgrađena 1798. godine u bašti starog dvora pod vođstvom poljskih stručnjaka za potrebe janjičara Osmana Pazvantoglu.
Džamija i biblioteka Pazvantoglu su nezavisni kompleks koje je nezavisni vladar izgradio 1800. godine.
Vidin nudi raznovrsnu zabavu za svoje goste u zavisnosti od njihovih želja. Ljubitelji umetnosti mogu da uživaju u izložbama u galeriji slika. Ako volite pozorište možete posetiti dramsko pozorište u gradu. Deca će takođe biti srećna da uživaju u lutkarskom pozorištu za najmlađe. Ako posećujete Vidin tokom leta imaćete priliku da uživate u suncu i plažama na obali Dunava gde se nalazi Baba Vidin zamak. Tokom leta postoji otvorena pozornica u tvrdjavi, gde različiti muzičari, balerine i folklorni plesači izvode svoje tačke. Ako volite bučne i lude žurke samo posetite neke od lokalnih diskoteka. Tokom vrelih letnjih dana preporučujemo vodeni centar na otvorenom koja je nedavno osnovan u severnom predgrađu grada. Izleti na manjim brodovima duž Dunava se takođe organizuju po zahtevu.
BELOGRADČIK
Grad Belogradčik se nalazi u severozapadnom delu Bugarske, blizu granice sa Srbijom. Grad se nalazi na udaljenosti od oko 170 km od Sofije.
Grad je stekao svetsku slavu kada je zbog svojih stena bio uključen u glasanje za novih Sedam svetskih čuda. Stene Belogradčika su prirodni fenomen starosti više od 200 miliona godina. One pokrivaju teritoriju od 30 km dužine i oko 6-7 km širine. Zbog svojih neobičnih oblika, stene imaju različita imena.
Tvrđava Belogradčik koja je igrala važnu ulogu u odbrani regiona vekovima nalazi se blizu grada, u regionu stena.
Astronomska opservatorija Astronomskog instituta Bugarske akademije nauka se nalazi na udaljenosti od 100 metara od Tvrđave Belogradčik. Postoje tri teleskopa u opservatoriji, kojima posetioci mogu da posmatraju nebo noću.
Istorijski muzej grada nalazi se u Kući Panova u Belogradčiku, koja je izgrađena 1810. godine. Izložba predstavlja istoriju, način života i rituale u regionu.
Još jedno zanimljivo obeležje je likovna galerija, u kojoj se čuva više od 200 platna. Među njima su umetnička dela Vladimira Dimitrova Majstora (1882 - 1960), Joana Levieva (1934 - 1994), Bahita Bapiševa, itd.
Jedini muzej Prirodne nauke u severozapadnoj Bugarskoj nalazi se u Belogradčiku. Muzej je otvoren 1975. godine i trenutno čuva više od 3000 eksponata, koji predstavljaju biljnu i životinjsku raznolikost regiona.
Pećina Magura se nalazi na udaljenosti od oko 20 km od grada. U ovoj pećini su pronađeni brojni crteži na kamenu koji datiraju iz različitih perioda. U pećini je pronađen i jedinstveni sunčev kalendar sa 366 dana. Magura, jedna od najvećih pećina u Bugarskoj sa galerijama ukupne dužine 2500 metara, je takođe jedna od najposećenijih pećina u Bugarskoj.
Rabiško jezero se nalazi u blizini Magure. To je najveće tektonsko jezero u Bugarskoj. Njegova površina je 3250 dca. Nakon istraživanja, utvrđeno je da jezero nema skoro nikakvog priliva i oticanja vode. Prema legendi, ovde je živelo čudovište kojem je kao žrtva prinošena lepa lokalna devojka. Oblast oko jezera je pogodna za kampovanje.